NOVI OBJEKAT U KRUGU FABRIKE BIMAL: GRADMONTU POSAO OD TRI MILIONA KM
Građevinska kompanija Gradmont iz Gradačca prvog septembra počinje izgradnju skladišta gotovih proizvoda jedinog bosanskohercegovačkog proizvođača jestivog ulja Bimal.
Novi objekat površine pet hiljada metara kvadratnih gradit će se u krugu ove fabrike u Brčkom, a ugovor o izvođenju radova kojeg su potpisali predstavnici Gradmonta i Bimala vrijedan je tri miliona konvertibilnih maraka.
Kako je za eKapiju potvrdio Mustafa Hadžiađulović, direktor Gradmonta, radovi koji počinju prvog septembra, prema ugovorenoj dinamici, bit će završeni do 31. januara 2012. godine.
Uglednu firmu iz Gradačca koja se bavi proizvodnjom prefabrikovanih elemenata za sve vrste objekata, na mjesto najpovoljnijeg ponuđača kvalifikovale su odlične reference i kvalitet potvrđen međunarodnim certifikatom. Naime, Gradmont je uspješno završio proces uvođenja oznake EN 206-1, koja se odnosi na proizvodnju betona, čime je ova kompanija stekla uslove da armirano-betonske prefabrikovane elemente može izvoziti u evropske zemlje.
"Za dobijanje milionskog posla u Brčkom presudno su bili i kratki rokovi za završetak objekta te izvrsni ekonomsko-finansijski pokazatelji o solventnosti firme", kaže Hadžiađulović za eKapiju.
Gradmont se inače bavi izgradnjom mostova, proizvodnjom betonske galanterije, izgradnjastambenih objekata, industrijskih objekata, škola, bolnica, motela, hotela, upravnih zgrada, pumpnih stanica, tržnih centara, garaža, farmi, vjerskih objekata, autobuskih stanica i niza drugih objekata.
Osim poslova za druge investitore, firma Gradmont aktivno radi i na proširivanju vlastitih proizvodnih kapaciteta i jačanju konkurentnosti na stranom tržištu. Tokom prošle godine na lokaciji Donja Ledenica u blizini Gradačca izgradili su novi pogon za proizvodnju armirano-betonskih montažnih konstrukcija ukupne površine 3.500 metara kvadratnih, a ove godine nastavljaju sa izgradnjom dodatnih šest hiljada metara kvadratnih fabrike.
Procjene su da će ova investicija povećati njihov izvoz na strana tržišta za trideset posto, a u novom pogonu naredne godine bi se trebalo otvoriti 20 novih radnih mjesta. Vrijedno je spomenuti i da će proizvodna hala biti opremljena tehnologijom sa adhezionim prednaprezanjem konstruktivnih elemenata koji će biti ugrađivani u nadvožnjake i mostove Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu.
Tip.ba

KUKURUZ DUPLO SKUPLJI NEGO PROŠLE GODINE
Cijene kukuruza u BiH rastu iz mjeseca u mjesec, pa trenutno kilogram košta od 0,55 do čak 0,75 KM po kilogramu, što je dvostruko više nego prošle godine, tvrde poljoprivrednici.
“Cijene kukuruza će ići samo gore, to je evidentno nakon ovih silnih suša i smanjenja prinosa. Kod nas u FBiH posebno je teška situacija jer zavisimo od uvoza, pošto skoro i da nemamo domaću proizvodnju”, naveo je Stojak.
On je kazao da će zbog toga stočari biti prinuđeni da smanjuju broj životinja, jer neće moći da obezbijede dovoljne količine stočne hrane.
Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Stočar” iz Bijeljine, kazao je da niko od domaćih poljoprivrednika ne prodaje svoj kukuruz, jer ga čuvaju za sebe kako ne bi došli u situaciju da moraju kupovati.
“Ove godine kukuruza nema uopšte, rod je vrlo loš, suša nam je nanijela ogromnu štetu, koja se jednostavno ne može nadoknaditi. Cijene će do kraja godine još rasti, tako da nam ostaje samo da se molimo Bogu”, kazao je Nikolić.
On je naveo da će se u najtežoj situaciji naći stočari, jer neće imati odakle obezbijediti dovoljno stočne hrane, zbog čega će biti prisiljeni da prodaju stočni fond.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrerdnika i farmera RS, potvrdio je da cijena kukuruza stalno raste i dodao da je osnovni razlog suša.
“Kilogram kukuruza košta oko 0,60 KM, a do jeseni će poskupjeti i do 0,80 KM po kilogramu. Suša je umanjila prinose kukuruza za oko 70 odsto, zbog čega ove žitarice skoro da i nema na tržištu i njena vrijednost ne prestaje da raste”, istakao je Usorac.
On je naveo da je, prema njegovim procjenama, u RS kukuruzom zasijano oko 90.000 hektara obradivog zemljišta, a prinosi ove žitarice bi se mogli kretati od jedne do dvije tone po hektaru.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, kazao je da nema nikakve razlike između cijena kukuruza u RS i FBiH i da je situacija veoma slična i kada su u pitanju prinosi.
“Mi zavisimo od uvoza ove žitarice, zbog čega zavisimo i od roda kukuruza u svijetu i od cijena. S obzirom na to da su prinosi ove godine drastično podbacili, može se očekivati drastično poskupljenje do kraja godine”, kazao je Jeleč.
On je istakao da se, s obzirom na to da trenutno cijena ove žitarice na berzama iznosi oko 0,40 KM po kilogramu, može očekivati da će do kraja godine, nakon završetka berbe, doći do velikog poskupljenja.
Capital.ba

OD SEPTEMBRA NOVI PRAVILNIK: VIŠE REDA U MEĐUNARODNOM CESTOVNOM PROMETU
Izmijenjeni pravilnik o uslovima za izdavanje licenci za obavljanje međunardnog cestovnog prometa za 15 dana, odnosno od septembra, biće u primjeni, potvrdio je za ekapija.ba Igor Pejić, stručni savjetnik za promet pri državnom Ministarstvu komunikacija i prometa.
Novi pravilnik donosi novine i uspostavlja red u cestovnom prometu, odnosno neće biti dvojakih tumačenja pojedinih stavki pravilnika, kako je to već ranije bilo. Ono što je najbitnije, kaže Pejić je da će sve izmjene novim pravilnikom biti u skladu sa Zakonom o međunarodnim entiteskom cestovnom prevozu i Uredbom Vijeća Europe.
"Po novom pravilniku vrste licenci su smanjene u odnosu na postojeće, a rok trajanja licenci produžen. Na ovaj način smanjeni su troškovi za podnosioce zahtjeva, odnosno prevoznike. Također, smanjit će se i broj obaveznih dokumenata u vozilu u pogledu tehničke opremljenosti vozila, odnosno biće ukinuta potvrda o tehničkoj opremljenosti za vozila koja imaju potvrdu o tehničkoj ispravnosti", pojašnjava Pejić, naglašavajući kako je finansijska sposobnost ostala ista, jer je propisana Zakonom o međunarodnom cestovnom prevozu.
Ono što je bitno, je da su izmjenama pravilnika upravitelji i vozači međunarodnog cestovnog prevoza oslobođeni polaganja ispita, odnosno pojednostavljen je proces polaganja.
"Postupak za izdavanje licence prevoznika biće znatno olakšan, jer će biti omogućeno da se predaja zahtjeva za krajne korisnike vrši putem entitetskih resornih ministarstava i organa Distrikta Brčko. To znači da neko iz Bajaluke nema potrebe da više dolazi u Sarajevo zbog predaje zahtjeva, sve će moći završiti putem resornog ministarstva. Na ovaj način smo u potpunosti izašli u susret krajnjim korisnicima. Također, produžen je i prestanak važenja licenci, a privremeno oduzimanje i oduzimanje licenci je prošireno", kaže Pejić, naglašavajući kako će preuzimanje licenci biti omogućeno putem entitetskih ministarstava, dok će izdavanje licenci isključivo vršiti Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.
Novim pravilnikom napravljeni su i izuzeća, a ona se odnose na vozila u pograničnom pojasu, kao i specijalna vozila određenih namjena, kao što su RTV vozila.
U skladu sa novim pravilnikom utvrđene su i naknada za vođenje postupka izdavanja licenci, čiji je rok trajanja pet godina i ona iznos 100 KM i 20 KM za izvod licence i karticu kvalificiranosti vozača. "Ovim su pokriveni osnovni troškovi izdavanja licence i kartice", naglašava Pejić.
 Bosnu i Hercegovinu.
www.internovine.com

U PRIPREMI NOVI PROJEKTI VEZANI ZA REFORMU JAVNE UPRAVE
Tri projekta iz oblasti reforme javne uprave su trenutno u pripremnoj fazi, saznajemo iz Ureda za reformu javne uprave BiH (PARCO). Projekti se financiraju iz Fonda za reformu javne uprave, a odnose se na reformske oblasti upravljanja ljudskim potencijalima, javne finansije, te institucionalnu komunikaciju.
Jedan od njih je informatizacija trezora u Brčko distriktu BiH čiji cilj je uvođenje suvremenog informacijskog sustava za trezorsko poslovanje.
Ovim projektom planiraju se uvezati svi proračunski korisnici sa Direkcijom za financije Brčko Distrikta, središnjom institucijom za javne financije, i to uvođenjem informacijskog sustava za trezorsko poslovanje baziranog na centraliziranim bazama podataka. Ovo bi trebalo omogućiti efikasnu, ekonomičnu i sigurnu evidenciju i razmjenu podataka vezanu za trezorsko poslovanje.
Jedan od projekta koji je u procesu javne nabavke je uspostava suvremenih odjela za upravljanje ljudskim potencijalima u organima uprave u BiH. Iz PARCO-a ističu da je funkcija upravljanja ljudskim potencijalima od iznimne važnosti te da učinak neke institucije ovisi o pojedinačnom učinku zaposlenika.
"Projektom je predviđena uspostava odjela za upravljanje ljudskim potencijalima u institucijama i organima uprave koji budu uključeni u rad na projektu, usuglašena rješenja za pozicioniranje ovih službenika, obuka viših državnih službenika, unaprijeđene razmijenjene iskustva o suvremenom pristupu ovoj oblasti te utvrđivanje modaliteta za kontinuiran i koordiniran razvoj funkcije kao i međusobna suradnja i komunikacija ovih jedinica", kaže Semiha Borovac, koordinatorica za reformu javne uprave BiH.
Treći projekt koji je u pripremnoj fazi je objava informativnog materijala Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, Vlade RS i Vlade BD BiH kako bi se javnost što bolje informirala o njihovim aktivnostima.
Nezavisne novine

VEĆI IZVOZ USLUGA BI POMOGAO PRIVREDNOM RASTU U ZEMLJAMA CEFTA-e
Trgovina uslugama mogla bi da podstakne ekonomski rast članica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), pokazao je novi izvještaj Svjetske banke (SB) “Prepreke u trgovini uslugama u regionu CEFTA”.
U izvještaju objavljenom na sajtu SB ističe se da bi trgovina uslugama bila podsticajna za privredni rast u regionu CEFTA ukoliko bi članice Sporazuma uklonile barijere i restrikcije.
Barijere koje koče ekspanziju na sektoru trgovine uslugama istovremeno onemogućavaju zemlje Jugoistočne Evrope (JIE) da iskoriste prednosti većeg regionalnog tržišta, ukazuju analitičari SB.
Kako se navodi u izvještaju, usluge predstavljaju važan dio ekonomija članica CEFTA i udio tog sektora raste tako da, u prosjeku, usluge daju više od dvije trećine bruto dodate vrijednosti u regionu.
“Trgovina uslugama dobija na značaju u regionu CEFTA”, istakao je koautor izvještaja, ekonomista SB Borko Hanđiski dodajući da je region uradio dosta na otvaranju tržišta usluga ali da neka ograničenja još postoje u svim zemljama.
Hanđiski je naveo primjere barijera u građevinarstvu kod prekograničnih isporuka i nepriznavanja dozvola iz inostranstva, na sektoru drumskog saobraćaja, gdje vlada tržišni protekcionizam, i na željeznici, gdje državni monopoli ograničavaju prilike za trgovinu.
Region CEFTA je, prema podacima iz izvještaja, ukupno gledano veliki neto izvoznik usluga jer u periodu 2007-09. izvoz usluga vrijedio 16,1 milijardu evra a uvoz 8,7 milijardi.
Međutim, ako se isključi prihod od turizma, izvoz usluga vrijedio je 6,2 milijarde evra i bio je tek nešto veći od uvoza od 5,9 milijardi.
Izvještaj pokazuje da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu CEFTA koja ima znatno veći izvoz usluga od uvoza, hrvatski izvoz je neznatno veći od uvoza, kod Srbije i Kosova je trgovina uslugama izbalansirana. Ostale zemlje CEFTA su neto uvoznici usluga.
Članice CEFTA su Srbija, Crna Gora, Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, koje zastupa Unmik, i Moldavija.
Beta

PITANJE ŽIRANATA TREBA RIJEŠITI NA DRŽAVNOM NIVOU
Građani BiH koji su podigli kredit u švicarskim francima našli su se u velikim problemima nakon enormnog rasta vrijednosti ove valute, a mimo toga, svakodnedno možemo čitati priče žiranata koji su zbog tuđih kredita dovedeni do ruba egzistencije. O ovim, ali i drugim aktuelnim temam u bankarskom sektoru razgovarali smo sa direktorom Agencije za bankarstvo Zlatkom Baršom.
Razvoj i rast bankarskog sustava koji je duži period bio zaustavljen, u drugom kvartalu 2011.godine bilježi blagi rast kreditne aktivnosti, a negativni trendovi pada kvaliteta aktive i njenog pogoršanja iz prethodnog perioda znatno su ublaženi.
Banke u Federaciji BiH u prvoj polovini 2011. godine ostvarile su dobit u iznosu od 47,7 miliona KM. Pozitivan financijski rezultat od 64,8 miliona KM ostvarilo je 13 banaka što je skoro tri puta više ili 42,5 miliona KM nego u istom periodu 2010. godine.
Također, gubitak u poslovanju u iznosu od 17,2 miliona KM iskazan je kod šest banaka i isti je manji za 81 posto ili 72,9 miliona KM u odnosu na isti period 2010. godine.
Bankarski sistem Federacije BiH u periodu provođenja reformi je dostigao zavidan nivo. Naredne aktivnosti trebaju biti usmjerene na očuvanje njegove stabilnosti kao prioritetni zadatak u aktuelnim stresnim uslovima, te njegov dalji napredak i razvoj. Ovi ciljevi trebaju biti uslovljeni stalnim i budnim angažmanom svih dijelova sistema, zakonodavnih i izvršnih vlasti, a što je preduslov za stvaranje povoljnijeg ukupnog ekonomskog ambijenta koji bi poticajno djelovao na banke i povratno na realni sektor gospodarstva i stanovništva.
Prosječne kamatne stope sa drugim kvartalom 2011. godine bilježe lagani pad u odnosu na isti period prošle godine. Ponderisana EKS na kredite u prva dva kvartala 2011. godine ima blagi trend pada. U odnosu na nivo iz decembra 2010. godine od 8,33 posto, ista bilježi kontinuirano smanjenje, te u junu 2011. godine iznosi 8,27 posto.
Dana, 18. avgusta 2011. godine, u Sarajevu je održan sastanak Stalnog vijeća za financijsku stabilnost kojem su prisustvovali banke, ministarstva i agencije za bankarstvo.
Na sastanku donesene su preporuke o mogućim mjerama za ublažavanje položaja korisnika kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima.
Stalno vijeće za financijsku stabilnost predložio je sljedeće preporuke:
-da banke korisnicima kredita u švicarskim francima ( prvenstveno stambeni krediti zbog zaštite klijenata koji su rješavali egzistencijalna pitanja ) fiksiraju kurs KM u odnosu na švicarski franak na nivou od 31. decembra 2010. godine, koji je iznosio 1,5678 KM za 1 CHF;
-da se razlika do stvarnog kursa obračunava i posebno evidentira (tzv. balon) sa kamatnom stopom koja će biti definisana u dogovoru sa bankama;
-da banke razmotre mogućnost smanjenja kamatne stope za određene vrste kredita (stambeni kredit);
-otplata balon kredita bi slijedila nakon otplate glavnog kredita, a najduže na rok od pet godina;
-agencijama za bankarstvo je preporučeno da se tako reugovoreni krediti klasifikuju kao zdrava aktiva;
-entitetskim ministarstvima financija se preporučuje da izmijene entitetske zakone o deviznom poslovanju, član 5, kojima bi se devizna klauzula dozvolila u vezivanju samo za euro zbog valutnog odbora u BiH i zbog zaštite klijenata;
-da entitetska ministarstva financija izmijene zakone o deviznom poslovanju i dozvole gotovinsko plaćanje eurima ukoliko se dvije strane dogovore, što bi olakšalo gotovinski promet klijentima, stranim turistima i drugima.
Navedene preporuke bi se počele primjenjivati u najkraćem roku, nakon što banke izvrše tehničke pripreme.
Problem je velik, posebno za pojedince koji otplaćuju kredit za druge, ali moram istaći da bi za banku, bankarski i financijski sistem u cjelini problem bio daleko veći da banke ne mogu isplaćivati depozite osobama - deponentima koji su ukazali povjerenje banci.
Agencija je u proteklom periodu u okviru svojih nadležnosti, ponovo upozorila banke i mikrokreditne organizacije na obvezu utvrđivanja prvenstveno platežne sposobnosti i zaduženosti dužnika te da prije potpisivanja izjave žiranta iste upoznaju sa ukupnom zaduženošću dužnika (izvod iz registra CRK), zatim da se postupak prinudne naplate od žiranata ne vrši prije pokretanja sudskog postupka protiv dužnika ako su za to ispunjeni uvjeti.
Agencija je također u okviru on-site nadzora kroz obimne i ciljane kontrole banaka kao posebno područje kontrole, kontrolisala i procedure i prakse banaka u segmentu odnosa sa žirantima. U slučaju kontrolom utvrđivanja slabosti, nepravilnosti i neusklađenosti sa propisima, Agencija je poduzimala mjere iz svoje nadležnosti u cilju otklanjanja navedenih nepravilnosti.
Negativna iskustva u pogledu korištenja instituta žiranata, sigurno predstavljaju dobru lekciju i za banke i za komitente. Za banke - da moraju više i transparetnije raditi sa svojim komitentima, prevashodno da ih upoznaju sa njihovim pravima, obvezama i posljedicama neizvršavanja ugovorenih obveza, a za komitente - da dobro trebaju procijeniti koje sve obveze preuzimaju.
Sarajevo-x