POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM U BIH NAJBOLJA OD 1995. GODINE
Pokrivenost uvoza izvozom u BiH za šest mjeseci iznosi 55 odsto, i to je najbolji spoljnotrgovinski pokazatelj od 1995. godine, tako da nisu prihvatljive ocjene nekih ekonomskih analitičara koji na trenutno stanje u BiH gledaju previše pesimistično, izjavio je Srni Ljubiša Ćosić, savjetnik za ekonomska pitanja člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojše Radmanovića.
"Pogled na strukturu razmjene ekonomije BiH sa drugim zemljama i njen spoljnotrgovinski bilans ukazuje na činjenicu da su najvažniji spoljnotrgovinski partneri BiH zemlje CEFTA-e, prije svega Srbija i Hrvatska, a zatim i zemlje EU, posebno Njemačka i Italija", rekao je Ćosić.
Prema njegovim riječima, ekonomija BiH je mala, otvorena i potpuno liberalna, ali veoma zavisi od kretanja u svjetskoj ekonomiji, na šta nema nikakvog uticaja.
"BiH i njeni entiteti u pogledu ekonomskih kretanja u Evropi i svijetu potpuno su zavisni i prepušteni uticajima, kako pozitivnim tako i negativnim. Uprkos tome, lično smatram da bilo kakvi koraci u pravcu `zatvaranja` ekonomije BiH, odnosno eventualnih direktnih mjera zaštite domaće ekonomije i tržišta, mogu dati daleko gore posljedice, nego što ih sada imamo kada smo potpuno otvoreni", upozorio je Ćosić.
On ocjenjuje da je trenutno ekonomsko stanje u BiH moguće popraviti na dva načina.
"Prvo, jačanjem snage domaće ekonomije putem različitih vrsta direktnih i indirektnih podsticaja i olakšica prema domaćim preduzećima. Ovaj mehanizam se, naravno, mora primijeniti sektorski i prema veličini i vrsti djelatnosti preduzeća", pojašnjava Ćosić.
Drugi dio mjera BiH i njenih entiteta, kaže Ćosić, jesu sinhronizovane i zajedničke mjere u pravcu regulisanja uslova, načina plasmana i prodaje i zadovoljavanja odgovarajućih standarda koje roba, proizvodi i oprema koja se uvozi u BiH moraju zadovoljiti.
Komentarišući trenutnu situaciju u javnim budžetima institucija svih nivoa vlasti u BiH, Ćosić je naveo da uopšte ne treba biti previše stručan pa zaključiti da su gotovi svi javni budžeti u BiH i entitetima u deficitu.
"To je najvećim dijelom posljedica deficita fondova, ali i pretjerane javne potrošnje. Bez obzira na kritički osvrt koji svakako postoji, mislim da se u posljednje dvije godine dosta radi na smanjenju i racionalizaciji javne potrošnje. Naravno, to nije dovoljno, ali se radi", rekao je Ćosić.
Ćosić je istakao da "mnogi danas zaboravljaju činjenicu da u ovom momentu u BiH javna potrošnja u svim njenim aspektima predstavlja značajan dio ukupne potrošnje, iako se zna šta se može desiti u slučaju naglog pada javne potrošnje".
"Upravo na ovom polju treba izgraditi vezu realnog i javnog sektora. Značajan dio javnih sredstava, odnosno javne potrošnje treba usmjeriti prema realnom sektoru. Primjenom različitih instrumenata podrške privatnom sektoru, bilo prema sektoru malih i srednjih preduzeća, bilo prema velikim strateškim preduzećima, novac iz javne potrošnje treba vratiti u privredu. Na taj način bi dobili dvostruki efekat - održavanje i racionalizaciju javne potrošnje, te podršku privatnom sektoru", objasnio je Ćosić.
Prema njegovim riječima, neophodno je i nezaobilazno da organi i institucije BiH moraju da pronađu efikasnije načine za privlačenje većeg broja stranih investitora.
"Novac koji imamo u BiH, privatni i javni, nije dovoljan da generiše snažniji ekonomski rast, a domaći investitori nisu dovoljno finansijski snažni da realizuju krupne investicione projekte bez kojih, nažalost, nema snažnijeg oporavka", rekao je Ćosić i dodao da "nijedna ekonomija u svijetu nije rasla dovoljno brzo bez velikih kapitalnih investicija".
Capital.ba
 

AUTOCESTA TUZLA-ORAŠJE JOŠ UVIJEK NA ČEKANJU, JER NEMA NOVCA?!
Projekat izgradnje autoceste Tuzla – Orašje, trenutno je u završnoj fazi, ali suprtono tome, još uvijek je početnoj fazi projekat dionice Lukavac - Žepče. Sve je spremno za implementaciju projekata velike vrijednosti. Bitno je pronaći novac i može se krenuti sa izgradnjom. Poražavajuća je činjenica da su ceste u našoj zemlji među najgorima u Europi.
Auto cesta Tuzla- Orašje vrlo je važan cilj za ostavrivanje privrednog napretka TK. Iako bi svi voljeli da ta cesta bude što brže završena, iz nadležnog ministarstva smatraju da sve što je brzo , ne znači i da je dobro, te da se moraju razmotriti sve mogućnosti i omogućiti studiozne pripreme. TK kao najmnogoljudniji kanton apsolutno zaslužuje dobre i brze veze sa svim područjima. To je i u skladu sa strateškim dokumentima, ali i Zakonom o cestama.
Strateško opredjeljenje Vlade FBiH je izgradnja cesta , ali još uvijek je problem u nedostatku finansija. Iako je izgradnja cesta akcenat vlasti, iz Direkcije cesta navode da je u planu realizacija još nekih projekata iz ove oblasti.Poražavajuća je činjenica da su ceste u našoj zemlji među najgorima u Europi. Ovaj alarmantan podatak objelodanilo je istraživanje Europskog programa za procjenu cesta. Ukoliko se trenutno stanje uskoro ne promjeni, u narednih desetak godina na našim cestama, od kojih je 56,2 posto ocjenjeno kao visoko rizične, moglo bi na žalost stradati najmanje 25.000 osoba.
www.rtvtk.ba
 

ZBOG ODLUGE PRIŠTINE: IZVOZNICI TRPE, RJEŠENJA NEMA
Dok bh. izvoznici na Kosovo trpe ozbiljnu štetu zbog odluke vlasti u Prištini da od 20. jula uvede carinu od 10 odsto na uvoz proizvoda iz BiH, rješenje tog problema nije ni na vidiku.
Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je zbog poteza Prištine 29. jula uputio protestno pismo predsjedavajućem regionalne zone slobodne trgovine CEFTA Robertu Sorensonu, kaže da još nisu dobili nikakav odgovor.
"BiH i Srbija su na isti način reagovali prema Sekretarijatu CEFTA i ni mi ni oni još nismo dobili nikakav odgovor", kazao je Zirojević.
On je ponovio da će BiH pokrenuti zahtjev za nadoknadu štete, koja je uvođenjem carine nanesena bh. firmama zbog, kako obrazlaže, kršenja sporazuma CEFTA kojim je regulisan slobodan protok robe bez bilo kakvog plaćanja dažbina.
"Onaj ko to prekrši naravno da će snositi posljedice kroz plaćanje odštete", ističe Zirojević.
Dio domaćih izvoznika na kosovsko tržište potvrdio je da je bio primoran obustaviti plasman proizvoda u tu samoproglašenu državu zbog nametnutih carina koje ih čine nekonkurentnim, dok drugi strahuju da ih to isto tek čeka.
U "Global Ispat koksnoj industriji Lukavac"(GIKIL) kažu da su stali sa isporukama na Kosovo.
"Ovo će potpuno ugroziti naš izvoz na Kosovo koji je prošle godine iznosio milion evra. Ove godine smo planirali da održimo taj nivo, ali je to ugroženo uvođenjem carine od 10 odsto sa kojom bi ubrzo postali nekonkurentni u odnosu na isporučioce iz Hrvatske, Grčke, Bugarske i sve ostale koji Kosovo posmatraju kao potencijalno tržište", izjavio je Sulejman Pučić, izvršni direktor GIKIL-a za komercijalne poslove i marketing.
Bojazan od smanjenja narudžbi kupaca na Kosovu ranije su izrazili i u firmama "Hemija panteting" iz Lukavca, "Finvest" Drvar i "Obrt komerc" Gračanica, dok u "Violeti" iz Tomislavgrada nastoje zadržati konkurentnost na tom tržištu smanjenjem vlastite marže.
Preduzeća iz BiH su u prvom polugodištu 2011. na Kosovo plasirali robu u vrijednosti od 77,2 miliona KM, dok je vrijednost uveza iznosila svega 825.000 KM.
Vlasti u Prištini carinu na uvoz robe iz BiH i Srbije obrazlažu recipročnim mjerama prema državama koje ne priznaju carinske pečate Kosova. U BiH, pak, ukazuju da ne mogu priznati pečate sa znacima kosovske državnosti, već samo Misije UN-a na Kosovu (UNMIK) koja je u ime Prištine i potpisala sporazum CEFTA. Portparol Carine Kosova Adriatika Staviljecija je za prištinske medije rekao da na njihovom pečatu nikada nije pisalo "Carina Republike Kosovo", već samo "Carine Kosova", koji su, tvrdi, priznale sve države EU i druge evropske zemlje, osim Srbije i BiH. Beograd odnedavno predlaže kompromisno rješenje o dva pečata za kosovsku carinu, ali još nije poznato da li će ga u tome slijediti zvanično Sarajevo.
Iako BiH zahtijeva da Zajednički komitet CEFTA problem naplate kosovske carine razmotri što prije, to se vjerovatno neće skoro desiti. Naime, procedura u CEFTA predviđa da se nastali problem između članica prvo pokuša prevazići u bilateralnim razgovorima, zatim u postupku medijacije, a tek nakon što ni to ne uspije pred Zajedničkim komitetom CEFTA u zbirnom roku od 90 dana. Ukoliko ni tada ne bude dogovora, strani koja se smatra oštećenom uvijek ostaje mogućnost pokretanja međunarodne arbitraže sa odštetnim zahtjevom.
Onasa

ZATRAŽENA POMOĆ ZA UNAPREĐENJE POLJOPRIVREDE
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH /FBiH/ Jerko Ivanković-Lijanović zatražio je od poljskog ministra poljoprivrede Mareka Savickog, koji predsjedava Savjetom za poljoprivredu i ribarstvo EU, pomoć za razvoj i unapređenje poljoprivrede BiH. “Za sektor poljoprivrede u BiH izdvajaju se beznačajna sredstva, koja su i 20 puta manja u odnosu na Sloveniju i druge zemlje EU. Stoga nam je potrebno razumijevanje i pomoć, a posebno u vezi s rješenjem pitanja izvoza proizvoda životinjskoga porijekla, kako ne bi izgubili i tržište Hrvatske na koje sada značajno izvozimo”, rekao je Ivanković- Lijanović tokom susreta sa Savickim u Sloveniji.
Ivanković-Lijanović je rekao da je sa poljskim kolegom razgovarao i o rješenju pitanja izvoza šljive u EU, nakon što je EU uvela posebnu taksu na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz BiH za period od 1. jula do 30. septembra, naglasivši kako se ova situacija treba hitno prevladati.
“Savicki je ponudio pomoć poljske Veterinarske službe, čiji su stručnjaci spremni doći u BiH i pomoći nam u ispunjavanju evropskih standarda”, dodao je federalni ministar.
Ivanković-Lijanović je iskoristio ovu priliku da sve delegacije, a posebno predstavnike država koje su već članice EU, pozove na još snažniju podršku BiH, kako bi ekonomija, a posebno poljoprivreda preživjela sve izazove.
Federalni ministar sastao se danas sa kolegama iz Poljske, Makedonije, Moldavije, Kosova i Crne Gore. Iz resornog ministarstva saopšteno je da je Ivanković-Lijanović prisustvovao službenom otvaranju Međunarodnoga sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – AGRA 2011.
Biznis.ba

BIH BI TEŠKO PODNIJELA NOVI VAL EKONOMSKE KRIZE
U BiH, koja nikada nije izašla iz postratne ekonomske krize, sve je teže živjeti. Ogromna nezaposlenost i zaduženost, uništena privreda i osiromašeno stanovništvo, sa privlegovanom političkom elitom - slika je bh. današnjice u kojoj niko ne želi javno reći u kakvoj se dubokoj ekonomskoj i socijalnoj krizi zemlja nalazi, te šta bi se moglo desiti dođe li pod udar nove recesije.
Novi val krize koja se iz SAD-a prelijeva u eurozonu, zemlje poput BiH teško će podnijeti, jednoglasni su u ocjeni bh. ekonomisti. Jedna za drugom u duboku krizu zbog prezaduženosti ušle su daleko razvijenije i veće evropske zemlje od BiH - poput Grčke, Portugala, Irske, Italije. Od kraja rata do danas, u BiH se mnogo više troši nego što se zarađuje, zaduženje raste, privredne proizvodnje gotovo da nema, a stranih investicija sve je manje.
Ekonomska kriza u BiH daleko je veća i ozbiljnija nego što o tome danas iko u zemlji želi govoriti, upozorava prof. Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini.
"Mi prvo ne računamo dobro bruto društveni proizvod. Nije istina da mi imamo 4.500 dolara po stanovniku, odnosno 6.500 KM, a prije prije rata smo imali oko 1.700 dolara sa onakvom privredom, onolikom zaposlenošću. To znači da u naš društveni proizvod ulaze dugovi, krediti, deficiti i radničke doznake iz inostarnstva. To je više od polovice društvenog proizvoda. I onda imamo na papiru bogatstvo, a na ulici siromaštvo. Prema mojim računicama, imamo nešto oko 650 dolara po stanovniku i spadamo u najsiromašnije narode na svijetu. Znači, skoro dolar dnevno po stanovniku, a to je neka mjera krajnjeg siromaštva u svijetu“, kaže Milojević.
Bh. preduzeća su u prvih šest mjeseci ove godine imala pola milijarde eura gubitka, koliko za cijelu prošlu godinu, navode ekonomisti pozivajući se na polugodišnje izvještaje domaćih kompanija. Prema procjenama, ovaj trend će se nastaviti i do kraja godine, u kojoj bi se zbog toga polumilionskoj armiji nezaposlenih u BiH moglo pridružiti još oko 20.000 ljudi. Tim prije što se iz BiH najviše izvozi u zemlje Evropske unije koje se sada suočajavu sa recesijom, ističe međunarodni stručnjak za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić.
"Mi smo izvozno orijentirani prema Evropi, a ukoliko i Evropu zahvati recesija, jer obično Evropu zahvati recesija kad god zahvata i SAD s obzirom da velike evropske zemlje su vezane svoj izvoz za SAD, onda bismo i mi imali određenih problema da plasiramo naš izvoz u te neke vodeće evropske zemlje koje su nama bitni partneri. S druge strane, svaka nova recesija, ukoliko bi se pojavila, ja ne mislim da će do nje doći, će imati i dodatni negativni efekat na mogućnosti da privlačimo strane investicije jer se pokazalo da je i u prethodnoj recesiji to bio jedan veliki nedostatak“, ocjenjuje je Hurtić
Ono što je za BiH u ovom trenutko ipak povoljno je slabljenje američkog dolara jer u ovoj valuti plaćamo vanjski dug, napominje Hurtić.
"To bi moglo imati i povoljnije posljedice po BiH u smislu količine dolara koje bismo mi morali davati za otplatu duga. Kakva će biti mogućnost daljeg kretanja vrijednosti dolara u odnosu na euro je teško previdjeti s obzirom da se i euro suočava sa problemima, ali možemo očekivati da će ovaj trend jačeg eura u odnosu na dolar trajati, kako međunarodni ekspreti govore, najmanje još godinu dana“, ističe on.
Bh. konvertibilna marka direktno je vezana za euro, pa će i njena stabilnost zavisiti od kretanja ove evropske valute, što BiH dovodi u direktnu vezu sa krizom u eurozoni, dodaje prof. Milojević.
"Mi dijelimo sudbinu Evrope. Koliko bude slabio euro, toliko će slabiti i konvertibilna marka, jer u smaoj suštini mi nemamo svoj novac. Mi imamo euro jer je pokriće konvertibilne marke sto posto u euru. To znači da je konvertibilna marka faktički novčani surogat zato što su sve naše monetarne rezerve u euru“, napominje Milojević.
Iz prvog udara finansijske krize iz 2008. godine BiH izašla je stihijski i bez intervencija i pomoći domaće vlasti koja, iako je najavljivala, nije učinila ništa da bi smanjla njene posljedice, kaže predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Jago Lasić.
"Bez nekog velikog utjecaja vlasti, BiH je, zahvaljujući izlasku iz krize naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, izašla iz recesije. Sve zemlje koje su bile u recesiji radile su kresanje kamatne stope skoro na nulu. U BiH nije došlo, dapače, došlo je do suprotnog pravca, tako da ne vidim nekih velikih doprinosa vlasti unutar BiH, bilo koje razine, da su pomogli nešto u izlasku BiH iz tog recesijskog perioda“, navodi Lasić.
Uzmu li se u obzir svi dosadašnji pokazatelji teškog privrednog, ekonomskog i socijalnog stanja u BiH, nije teško zamisliti u kakvoj bi se situaciji mogla naći zemlja dođe li pod udar novog talasa recesije. Profesor Milojević ističe da se problemi u BiH, kao i u zemljama eurozone, gomilaju godinama, ekonomija se urušava, zaduženost raste, a zapadne zemlje emitovale su puno više novca na tržište nego je bilo realnog pokrića.
Nasuprot tome, dodaje Milojević, stoji realna ekonomija Istoka i ekonomski centar se seli iz SAD-a u Kinu, a zatim Rusiju i Indiju, koje će, procjenjuje Milojević, postati nove svjetske ekonomske sile.
eKapija.ba

SLIJEDI NOVA TAKSA NA AERODROMIMA
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH uvodi novu taksu, za koju neki prevoznici i aerodromi smatraju da će ugroziti razvoj civilnog vazduhoplovstva u našoj zemlji.
Naime, pomenuta odluka je još u fazi nacrta, a predviđeno je uvođenje naknade koju plaćaju putnici u odlasku s aerodroma i kompanije za prevezenu robu u civilnom saobraćaju.
Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS, kaže da je odluka loša i da je treba ukinuti.
“Obavili smo konsultacije sa svim zainteresovanim subjektima iz oblasti civilnog vazduhoplovstva RS i stav je svih njih da navedenu odluku nije primjereno donositi u uslovima ekonomske krize i kada se vodi borba za svakog prevezenog putnika”, rekao je Čubrilović.
On smatra da Direkcija ima stabilne budžetske prihode, te da nije neophodno donošenje ovakve odluke, iako priznaje da za nju Direkcija ima zakonsko uporište.
Iako smo više puta pokušavali, proteklih dana nismo uspjeli dobiti predstavnike Aerodroma i “Sky Srpske”, operatera RS, najvjerovatnije zbog godišnjih odmora.
Enver Jukanović, direktor Aerodroma Tuzla, kaže da će ovom odlukom, ako ona bude usvojena u ovoj formi, biti otežano poslovanje svih aerodroma u BiH, a oni u FBiH će biti dovedeni u lošiji položaj u odnosu na aerodrome u RS, jer, kako je istakao, federalni aerodromi već nekoliko godina plaćaju i taksu federalnoj vladi, dok Aerodrom Banjaluka u RS takav namet nema.
Posebno je istakao da će niskobudžetni prevoznici biti obeshrabreni da dođu poslovati u BiH.
“Ova taska, koju je uvela federalna vlada prije nekoliko godina, pokazala se kao loša jer je veliki broj kompanija vrlo nerado plaća. Uvođenjem nove takse o dolasku niskobudžetnih kompnija, koje sigurno neće to platiti, da i ne govorimo. Šta to znači za razvoj bh. civilnog vazduhoplovstva, iz ovog procijenite sami”, rekao je on.
On je mišljenja da treba, ako se već ta taksa ne može ukinuti, uvesti da barem pola tog novca ide na račun aerodroma, a druga polovina Direkciji.
Nismo mogli nikoga konktaktirati ni na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, takođe zbog godišnjih odmora.
Međutim, u Direkciji od takse ne namjeravaju odustati i smatraju je opravdanom.
Milena Mićić, ekspert za međunarodnu saradnju Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, kaže da odluka ne samo da ima zakonsko uporište, već da se radi o vrsti naknade koja je uobičajena svuda u svijetu i da se ne može definisati kao “namet”.
Istakla je da je odluka i dalje u fazi nacrta, te da svako može iznijeti svoje primjedbe u roku od 30 dana koje će biti razmotrene.
“To se nikako ne može definisati kao namet koji će donijeti negativne efekte po razvoj vazduhoplovstva”, istakla je Mićićeva.
Capital.ba
 

PREJAK FRANAK SVE VEĆI PROBLEM ZA ŠVAJCARSKU
Rast vrijednosti franka od početka ove godine, za više od 20 odsto prema dolaru i drugim vodećim svjetskim valutama, postao je ozbiljan problem za “sigurnu (finansijsku) luku u nesigurnim vremenima”, kako još nazivaju Švajcarsku veliki poslovni igrači i međunarodni spekulanti.
Švajcarska centralna banka je tokom proteklih desetak dana utrostručila količinu svoje valute na ključnim finansijskim tržištima, u nastojanju da ograniči njen dalji, nepodnošljivo, brz rast.
Poslije početnog pada, kada je franak oslabio za nekoliko procenata u odnosu na dolar i evro, potkraj ove sedmice “švajcarac” je ponovo bio u usponu i u petak je, tokom zaključne trgovine na evropskim berzama, mijenjan po kursu od 0,7864 dolara, prema prethodnih 0,7941.
Istovremeno, franak je ojačao na 1,132 za evro, dok je prethodnog dana razmjenjivan po tečaju od 1,138 za zajedničku valutu 17 članica Evropske unije.
Eksperti kažu da je osnovni razlog novog uzleta franka zabrinutost investitora od moguće nove recesije u SAD, ali i izvještaja da nekim velikim evropskim bankama prijeti talas nelikvidnosti.
Jačanje franka je, sve dok nije postalo ovog ljeta “galopirajuće”, manje-više odgovaralo Švajcarcima, posebno velikim bankarskim divovima kakvi su banke UBS sa više od 78.000 zaposlenih i Kredi Sui sa personalom koji je približno upola manji u odnosu na UBS.
Situacija je sada, međutim, znatno nepovoljnija, jer su se na udaru prejakog franka našle tradicionalno jake i izvozno usmjerene švajcarske privredne grupacije, prije svega proizvođači lijekova i druge farmaceutske robe, fabrike satova i raznih luksuznih proizvoda, industrija mlijeka i meliječnih prerađevina. Turizam je, takođe, na udaru jer su te usluge sada za strance znatno skuplje nego ranije.
Svi navedeni i mnogi drugi proizvodi postali su sada preskupi za kupce u Evropi i širom svijeta i otuda ne čudi nastojanje Centralne banke Švajcarske da obimnom tržišnom intervencijom obuzda dalji skok franka.
Njemački radio Deutsche Welle je prenio zapažanja berzanskih stručnjaka, koji su izrazili strahovanje od “pogubnih” posljedica za švajcarsku privredu ukoliko franak, uprkos svim preduzetim mjerama, nastavi da jača.
Švajcarska je po svom društvenom uređenju neka vrsta konfederacije tri entiteta, a kolektivno rukovodstvo zemlje, koje još nazivaju i Sedmočlano vijeće, zatražilo je od domaćih kompanija koje prodaju uvoznu robu da maksimalno snize svoje cijene da bi i na taj način uticale na održavanje sve labavije unutrašnje tražnje i stabilnost cijena.
Uprkos sadašnjim teškoćama zbog naglog rasta kursa franka, treba imati u vidu da je Švajcarska i dalje jedna od ekonomski najprosperitetnijih zemalja na planeti, s bruto domaćim proizvodom po stanovniku od blizu 30.000 franaka, čime se mogu pohvaliti samo žitelji još nekoliko najrazvijenijih država.
Prosječna plata u Švajcarskoj je oko pet hiljada franaka (više od šest hiljada dolara), ali su mnogi žitelji te bogate zemlje sada žale na “nesnosnu skupoću”, iako i dalje imaju jedan od najviših životnih standarda u Evropi i svijetu.
Limun.hr